U januarskom razgovoru za RTV Rožaje, novinar Ferid Kujević posjetio je Eko katun Hajla i razgovarao sa Smajom i Eminom Kurpejović o stočarstvu, porodičnoj tradiciji i mogućnostima razvoja seoskog turizma pod Hajlom. Njihova priča je primjer kako se, uz dobru organizaciju i istrajnost, može živjeti od planine – ali i koliko su osnovni uslovi presudni da bi taj posao bio održiv.

Na pitanje šta ga je motivisalo da se bavi stočarstvom i uzgojem teladi, Smajo ističe da je riječ o nastavku tradicije kojom se porodica bavi generacijama. Farma danas broji oko 20 grla goveda, oko 10 teladi, uz stado ovaca i bivolice, a plan je da se u narednom periodu dođe do 50 grla teladi. Smajo naglašava da su ulaganja velika i da je posao zahtjevan, ali da se trud isplati kada se radi uporno i kada se domaćinstvo postavi na zdravim osnovama.

Poseban segment razgovora bio je posvećen promociji Eko katuna Hajla, gdje Emina Kurpejović podsjeća da je riječ o poznatom katunu koji postoji već duži period i koji prirodno privlači posjetioce. Ona pojašnjava da katun trenutno pruža specifične usluge za “planinarske turiste-planinari”, dok bi za „prave“ turiste – koji su znatno zahtjevniji – bilo potrebno obezbijediti dodatne i kvalitetnije uslove boravka. Ipak, ono što katun već sada nudi jeste autentičnost i domaćinska atmosfera, uz hranu iz prirode koja ostavlja najjači utisak na goste.

Emina posebno ističe da je organizacija posla najvažnija i da sve radi sa zadovoljstvom, zajedno sa svojom djecom. U razgovoru navodi i da prima subvencije na krupna grla i na sir, što smatra dobrom podrškom države, ali naglašava da bez osnovne infrastrukture nema ozbiljnog razvoja stočarstva na planini. Prema njenim riječima, put, voda i struja su minimalni preduslovi da bi se domaćinstva mogla dugoročno širiti, primati više gostiju i podići proizvodnju na viši nivo.

Kurpejovići pod Hajlom imaju i prostor koji uzimaju pod zakup, čime obezbjeđuju uslove za ispašu i gajenje stoke. Na katunu se, kako Emina naglašava, proizvodi i služi isključivo domaća hrana – jardum, mlijeko, sir, surutka, meso, kajmak – a posjetioci su, po njenim riječima, veoma zadovoljni kvalitetom i prirodnim ukusom. Emina dodaje da je do sada učestvovala i na sajmovima, jer vjeruje da su promocija i vidljivost važan korak za opstanak i rast ovakvih domaćinstava.

U razgovoru se otvara i pitanje modela podrške: Emina ukazuje da trenutno nema subvencija na telad do tri godine, kao ni na mlade junice, što domaćinstvima otežava brže širenje i podmlađivanje stada. Upravo zbog toga, uz postojeće podsticaje, dodatne mjere i infrastruktura bile bi ključne da se rad na katunu pretvori u stabilan i dugoročan porodični biznis.

Fotografija u nastavku sadrži link. Kliknite na sliku i otvoriće vam se video snimak razgovora.

Priča Smaja i Emine Kurpejović pokazuje da Hajla nije samo planina, već prostor rada, hrane, tradicije i gostoprimstva. Njihova poruka je jasna: ko hoće da ostane na svom i da radi, može uspjeti – ali uz ozbiljan trud i uz minimum uslova koje infrastruktura mora obezbijediti. Katun Hajla, sa domaćim proizvodima i autentičnim planinskim ambijentom, ostaje vrijedna priča našeg kraja i primjer kako se tradicija može pretvoriti u održivu budućnost.

Potpis: Redakcija „Glas Kurpejovića”
Izvor: RTV Rožaje, januar 2026 (razgovor vodio novinar Ferid Kujević).